Što je Parkinsonova bolest?
Parkinsonova bolest („Morbus Parkinson”) progresivna je neurološka bolest koja dovodi do gubitka stanica koje uglavnom proizvode dopamin u određenom području mozga, „substantia nigra”.
Koliko je česta Parkinsonova bolest?
Gotovo 10 milijuna ljudi diljem svijeta živi s Parkinsonovom bolešću. To je druga najčešća neurodegenerativna bolest nakon Alzheimerove bolesti. Broj osoba koje žive s Parkinsonovom bolešću značajno će se povećati u budućnosti uslijed starenja društva.
Koji su simptomi Parkinsonove bolesti?
Parkinsonova bolest razvija se različito kod svih pogođenih osoba. Postoje brojni simptomi povezani sa stanjem, ali nijedna pogođena osoba ne razvija sve vrste simptoma. Međutim, postoje tri glavna simptoma, čija je kombinacija potrebna za dijagnozu:
Usporeni pokreti (bradikinezija)
Općeniti nedostatak pokreta osnovni je preduvjet za dijagnozu Parkinsonove bolesti. Ovaj se simptom teoretski može pojaviti s bilo kojim pokretom, ali je vrlo različit kod svakog pojedinca. Često se nedostatak pokreta očituje u ograničavanju pokretljivosti putem malih koraka, vijugava hodanja i otežanih pokreta trupa. Međutim, spretnost ruku također se može pogoršati, što dovodi do malog rukopisa kod nekih bolesnika već u ranoj dobi. I dalje može doći do kašnjenja u gutanju, što je povezano s poteškoćama u gutanju i naizgled povećanom salivacijom. Glas nekih pogođenih osoba postaje tiši, a jezik nerazgovjetniji. Nedostatak pokreta također može utjecati na izraze lica i dovesti do zamrznuta izraza lica („lice-maska”).
Fenomen „uključivanja i isključivanja” karakterizira iznenadna promjena iz stanja dobre pokretljivosti u stanje nepokretnosti, ali se obično opaža tek nakon brojnih godina terapije lijekovima.
Drhtanje (tremor)
Takozvani tremor u stanju mirovanja čest je rani znak Parkinsonove bolesti. Tremor je uzrokovan međusobnom napetošću suprotstavljenih mišića i obično je u početku izražen na jednoj strani tijela. Pogođene osobe često prijavljuju povećanu pojavu uz ometanje, npr. tijekom čitanja ili gledanja televizije. Međutim, izolirana podrhtavanja mogu imati različite uzroke, npr. učinke pokreta i sporta, stresa ili ozljeda. Osim toga, tremor može biti uzrokovan i uzimanjem određenih lijekova.
Ukočenost mišića (rigor)
Ukočenost je uzrokovana nevoljnom napetošću mišića važnih za kretanje. Izvana je vidljiva blaga fleksija zgloba lakta, trupa i vrata, kao i zglobova koljena. Mišićne skupine blizu tijela često su u većoj mjeri pogođene. Ukočenost je često popraćena boli. Bol u ramenu i ruci, za koju se ne može naći drugi uzrok, čest je rani znak bolesti.
Osim toga, pogođene osobe imaju brojne druge simptome povezane s kretanjem (motoričke), ali i neovisne o kretanju (nemotoričke).
Posturalna nestabilnost (poremećaji uspravna držanja)
Posturalna nestabilnost poremećaj je uspravna držanja. Mali, brzi reflektivni kompenzacijski pokreti mogu biti odgođeni kod Parkinsonove bolesti, što dovodi do nesigurnosti pri hodu i stajanju. To se može povećavati sve do sklonosti padu.
- Poremećaji mirisa i okusa sa smanjenom sposobnošću opažanja mirisa do nedostatka percepcije mirisa.
- Poremećaji spavanja, kao što su uspavljivanje ili spavanje, kao i poremećaj ponašanja u REM fazi sna s abnormalnom fizičkom i mentalnom aktivnošću.
- Želučano-crijevni simptomi, npr. poremećaj pražnjenja želuca, zatvor
- Urološki simptomi, npr. disfunkcija mokraćnog mjehura, seksualni poremećaji.
- Poremećaj regulacije krvotoka s padom krvnog tlaka u uspravnom položaju (ortostatska hipotenzija) sve do nesvjestice.
- Poremećaj regulacije temperature sa smanjenom tolerancijom na toplinu.
- Psihološki simptomi, kao što su depresija, deluzije osjetila, sporiji misaoni procesi te čak i demencija. Međutim, demencija se obično manifestira tek nakon brojnih godina bolesti.
- Osjetljivi simptomi, npr. nelagoda (dizestezije), obično bolovi koji zahvaćaju zglobove
Koga pogađa Parkinsonova bolest?
Točni uzroci Parkinsonove bolesti još nisu u potpunosti razjašnjeni. Znanstvenici vjeruju da je uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Starija dob najveći je čimbenik rizika za Parkinsonovu bolest, a većini ljudi dijagnosticirana je u dobi između 60 i 70 godina. Muškarci imaju 1,5 puta veću vjerojatnost za razvoj bolesti od žena. U nekim slučajevima, stanje se može razviti prije dobi od 50 godina, što se naziva „Young Onset Parkinson’s”. U takvim slučajevima može biti koristan genetski pregled jer je nedavno utvrđeno da su određene genetske promjene povezane s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Genetski uzroci mogu se otkriti u oko 10 – 15 % svih slučajeva Parkinsonove bolesti.
Kako se dijagnosticira Parkinsonova bolest?
Ne postoji jedinstveni dijagnostički test za Parkinsonovu bolest. Rezultati tjelesnog pregleda ključni su za postavljanje dijagnoze. Međutim, specijalizirane dodatne dijagnostike, kao što su postupci snimanja, pregledi nuklearne medicine (FP-CIT SPECT i PET), laboratorijska dijagnostika i ljudski genetski pregledi, podupiru kliničku dijagnozu ili služe razlikovanju od drugih bolesti sa sličnim simptomima.
Kako se liječi Parkinsonova bolest?
Izlječenje od Parkinsonove bolesti liječenjem uzroka još nije moguće. Međutim, postoje učinkovite terapije lijekovima koje se mogu prilagoditi i usmjeriti na liječenje simptoma. U suradnji s drugim zdravstvenim djelatnicima, kao što su nutricionističko savjetovanje, fizioterapija, radna terapija i logopedska terapija, oboljeli mogu doživjeti poboljšanja u svakodnevnom životu. Međutim, u tijeku bolesti lijekovi se često moraju uzimati u većim dozama i u kraćim intervalima. Stoga se često kombiniraju. Ako i dalje primijetite snažne oscilacije u djelovanju, kontinuirana infuzija lijeka putem sustava s pumpom ili operativne postupak duboke stimulacije mozga mogli bi biti opcija. Pitajte svoje liječnike i nadležno zdravstveno osoblje jesu li ove terapijske mjere prikladne i za vas.
Prilagodbom načina života također možete pozitivno utjecati na tijek bolesti. Značajne stanke za odmor i redovita tjelovježba mogu pomoći u svakodnevici. Trenutačna saznanja ukazuju na to da redoviti trening izdržljivosti može čak i odgoditi bolest.
Znam za XY o Parkinsonovoj bolesti – je li to istina?
Postoje brojni mitovi i zablude o Parkinsonovoj bolesti. Znati što je istinito, a što lažno može vam pomoći da se bolje nosite s tom bolešću. Stoga vam u nastavku donosimo popis najčešćih nesporazuma:
Parkinsonova bolest utječe SAMO na simptome pokreta ili motorike, kao što su drhtanje, ukočenost i sporost.
Brojni simptomi Parkinsonove bolesti nemaju nikakve veze s kretanjem. Većina pacijenata usto pati od nemotoričkih simptoma, koji također utječu na njihovu kvalitetu života i iziskuju liječenje. Više možete saznati ovdje: „Koji su simptomi Parkinsonove bolesti?”.
Težina Parkinsonove bolesti može se procijeniti jednim promatranjem.
Brojni simptomi Parkinsonove bolesti mogu varirati u težini i nisu svi simptomi vidljivi u svakom trenutku. Brojni ljudi s Parkinsonovom bolešću doživljavaju takozvane faze „uključenosti” („ON”) (kada se osjećaju ugodno i lijekovi djeluju) i faze „isključenosti” („OFF”) (kada su simptomi problematični i lijekovi ne djeluju dovoljno dobro). Korisno je dokumentirati ove oscilacije jer se tako može pratiti razvoj vaših simptoma u pogledu vremena i doziranja, što će pomoći vašem liječniku da prilagodi plan uzimanja lijekova. Razgovarajte sa svojim liječnicima i nadležnim zdravstvenim osobljem o takvim dnevnicima liječenja.
Budući da levodopa nakon nekoliko godina više ne djeluje, njezinu je konzumaciju potrebno što dulje odgađati.
Trenutačni rezultati istraživanja pružaju diferenciran pogled na upotrebu levodope kao početnog liječenja kod mlađih pogođenih osoba. Iako rani početak ove terapije ne može zaustaviti bolest, ona dugoročno dovodi do smanjenja stupnja invaliditeta. Istraživanja su mogla relativizirati zabrinutost zbog razvoja komplikacija uslijed ranog početka terapije levodopom, što je dovelo do pogrešno shvaćenih strategija štednje levodope. Umjesto toga, potencijal za rano poboljšanje kvalitete života pokazao se u obliku ciljane terapije ili savjetovanja temeljena na potrebama u pogledu svih mogućnosti terapije.
Vaši liječnici i nadležno zdravstveno osoblje mogu točno predvidjeti vašu budućnost i progresiju bolesti.
Budući da svaka pogođena osoba ima individualni tijek bolesti i različito reagira na liječenje, nemoguće je točno predvidjeti kako će bolest napredovati u vašem slučaju. Međutim, zdravim načinom života te ranim i profesionalnim liječenjem Parkinsonove bolesti možete pozitivno utjecati na tijek bolesti i smanjiti rizik komplikacija. Pitajte svoj tim nadležnog zdravstvenog osoblja što možete učiniti u svojoj osobnoj situaciji kako biste poboljšali svoje zdravstveno stanje.
Svi ljudi s Parkinsonovom bolešću doživljavaju „razbuktavanja”.
Parkinsonovi simptomi rijetko se naglo mijenjaju tijekom nekoliko dana ili tjedana. Međutim, ako se to i dogodi, važno je potražiti uzrok zajedno sa svojim timom nadležnog zdravstvenog osoblja. Promjene lijekova, infekcije, nedostatak tekućine, nedostatak sna, stres i drugi utjecaji na vaše zdravlje mogu se odraziti na simptome Parkinsonove bolesti. Stoga je važno prepoznati temeljne probleme za akutno pogoršanje općenita stanja i uzeti ih u obzir u okviru liječenja.
Želite li pročitati više o Parkinsonovoj bolesti?
Savezna udruga grupa za samopomoć Deutsche Parkinson Vereinigung e.V. pruža detaljne članke, podcaste i videozapise o Parkinsonovoj bolesti na svojoj početnoj stranici:
